Quantcast
Channel: Seoski Poslovi – Portal o poljoprivredi
Viewing all articles
Browse latest Browse all 84

Uzgoj kalifornijskih glista

$
0
0

Uzgoj glista se naziva lumbrikultura sa ciljem da se proizvede visoko kvalitetni humus (lumbrihumus). Kalifornijske gliste su te koje prerađuju otpad i organske materije, stajnjak i svojim  probavnim radom daju humus. Takav humus ima neutralnu reakciju (pH) i njegovom upotrebom se reguliše kiselost zemljišta i poboljšava njegov sastav i struktura, a biljke imaju normalan rast.

Humus se upotrebljava najviše u proizvodnji cveća, povrća i voća. Idealan je za organske proizvodnje. Uzgoj glista se obavlja u zrelom stajnjaku. Glista, hraneći se njime, stajnjak razlaže, a ostatak koji nije usvojila u organizmu izbacuje kao humus. Stajnjak je glistama i hrana i životna sredina. Lumbrihumus je prirodan, ekološki, visokokvalitetan supstrat tj. đubrivo. Nema nikakvog mirisa. Pri upotrebi ovog humusa biljke su otpornije, bolje razvijene i višlje za 20-30 %.

Dakle, humus dobijen na ovaj način ima višenamensko korištenje: kao osnovno đubrivo za sve kulture, kao deo supstrata za proizvodnju rasada i sadnica, za prihranu biljaka tokom godine (direktno u zemljište ili folijarno.

Uzgoj kalifornijskih glista

Da bi krenuli u uzgoj kalifornijskih glista treba ispuniti nekoliko uslova: odabrati mesto za uzgoj, nabaviti opremu, pripremiti materijal za gradnju, obezbediti leglo i pripremiti podlogu.

Mesto za uzgoj glista mora biti na zaštićenom mestu, daleko od puteva,  četinarskih i hrastovih i plantaza oraha, da ima 80-90 % relativnu vlažnost vazduha i da se teren može odvodnjavati.

Potrebna oprema su kolica za dovoz, lopata, grablje, kanta za zalivanje, lakmus parir, vlagomer, termometar.
Materijali za gradnju legla mogu biti: drvo, beton, cigle itd. Protiv zemljišnih štetočina mora se postaviti donja zaštita tj, sitna mreža ili geotekstil. Za gornju zaštitu može se koristiti asura ili mreža i sl.

U sanduk koji se izgradi stavlja se različit organski otpad kao što je stajnjak, kukurozovina, slama, lišće karton, pa čak i ostaci hrane. Jedno leglo kalifornijskih glista u sanduku 2×2 m2 preradi jednu tonu organskog otpada.

Razmnožavanjem glista  za jednu godinu se od jednog legla dobije još 3-5. Da bi se leglo dobro pripremilo potrebno je već dva meseca ranije napraviti leglo i staviti hranu da bi sazrela i odmah bila upotrebljiva za gliste. Hrana treba biti usitnjena. Svaki mesec se mora hrana prevrtati radi aeracije potrebne za razgradnju hrane. Idealni uslovi za uzgoj su temperatura 15-20 stepeni C, vlaga 80-90 %, pH 5-7. U slučaju pojave zakišeljenosti legla mora se dodati 200-300 gr/leglu kreča. Kiselost se proveri lakmus papirom.

Ishrana kalifornijskih glista je važna jer utiče na reprodukciju i produktivnost. Stajsko đubrivo je najprisutnije. Najbolji je kravlji stajnjak koji je odležao 2-3 meseca, jer je najprobavljiviji. U ishrani se koriste i drugi materijali kao npr. karton, suvo lišće, slama itd. Ako se koriste piljevina, strugotina, kora drveća onda se moraju mešati sa organskim otpadom da bi se brže razgradili. Nepodesni su: treset četinara, lišće oraha i hrasta.

Razmnožavanje kalifornijskih glista

Gliste imaju izuzetnu moć reprodukcije. Za  90 dana postaju polno zrele i tada je moguće parenje. Priljubljuju se jedna uz drugu. Tada se luči sluz, a u njoj su spermatozoidi i jajašca. Onda se gliste razdvoje i tada počinje stvaranje kokuna. To traje 21 dan. Od momenta kada ona izbaci kokun u leglo pa do vremena izlegnuća prođe 20-30 dana. Svaka glista prosečno izleže 21 glisticu. Punu reproduktivnu zrelost gliste dostižu sa godinu dana. U toj fazi proizvodi 4-5 kokuna mesečno. Kokun sadrži prosečno 6 glistica.

Proizvodnja humusa radom kalifornijskih glista je jednostavna, to je kao mala fabrika. Potrebno je imati kvalitetne radnike (gliste) i dobre uslove za rad (hranu-stajnjak i leglo). Tada se koncentrišu mineralni sastojci, a organska materija prelazi u najpogodniji oblik. U tom procesu štetne bakterije nestaju, a korisni mikroorganizmi se umnožavaju. Dobija se humus vrhunskog kvaliteta. Međutim, kakva je isplativost uzgoja glista i proizvodnje humusa, tj. tog posla ? Kao pomoć za izračunavanje može poslužiti par podataka: Cena jednog legla je 50 eura, a cena jednog litra humusa u Srbiji je 7-10 dinara. Od jednog legla se dobije svaka 3 meseca dvostruka količina glista i oko 300 litara humusa.


Viewing all articles
Browse latest Browse all 84